Dova za oprost (istigfar)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nam pojašnjava da traženje oprosta ima nekoliko oblika, a najvredniji je: "Allahumme Ente Rabbii, la ilahe illa Ente, halakteni, ve ene abduke, ve ene ‘ala ‘ahdike ve va’dike mesteta’tu, e’uzu bike min šerri ma sana’tu, ebu’u leke bi ni’metike 'alejje, ve ebu’u leke bi zenbii, fagfir li fe innehu la jagfiru-z-zunube illa Ente. (Allahu moj, Ti si moj Gospodar, nema istinskog boga osim Tebe, Ti si me stvorio i ja sam Tvoj rob, ispunjavam zavjet Tebi koliko mogu, Tebi se utječem od zla koje sam uradio, priznajem Tvoje blagodati prema meni, i Tebi priznajem svoj grijeh, pa mi oprosti, jer grijehe ne oprašta niko osim Tebe!)" Čovjek ovdje priznaje Allahu tevhid, čisti monoteizam, i da je On njegov Stvoritelj i obožavani, te da u tome On nema nikakvog saučesnika. Uz to, rob očituje da se zavjetovao da će vjerovati u Allaha i da će Mu biti pokoran shodno svojim mogućnostima. Ovo je potrebno naglasiti jer čovjek koliko god da čini ibadete, nikada neće moći perfektno ispuniti sve što Uzvišeni od njega zahtijeva, niti će Mu se moći savršeno zahvaliti. Prema tome, čovjek pribjegava Allahu i traži utočište kod Njega od zla kojeg sam on čini. Povrh toga, rob priznaje da sve blagodati potiču od Uzvišenog, a sebe kori radi grijeha i neposluha kojeg čini. Nakon ovoga, čovjek traži od svoga Gospodara, putem Njegove milosti i blagodarnosti, da mu oprosti grijehe i da ga sačuva njegovih posljedica. Poslanik nas potom obavještava da ovaj oblik traženja oprosta spada u jutarnje i večernje zikrove. Ko prouči ovaj istigfar na početku dana, od izlaska Sunca pa dok Sunce ne bude u zenitu, čvrsto vjerujući i poznavajući njegova značenja, pa umre, biće jedan od stanovnika Dženneta. A ko ga prouči tokom noći, od zalaska Sunca do zore, pa umre prije nego osvane, biće od stanovnika Dženneta.

Koristi

• Postoje različiti oblici istigfara i neki su bolji od drugih.
• Čovjek treba nastojati da od Allaha traži oprost na ovaj način, jer je ovo sejjidul istigfar (prvak istigfara - najbolji oblik traženja oprosta).

Pročitaj na HadeethEnc.com

Jedna od sveobubvatnih Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, dova, bila je i ova, a značenje joj je sljedeće:

Gospodaru, oprosti mi moje grijehe i moje neznanje, i sve ono što učinim u neznanju.

Oprosti mi moj prijestup u svemu što činim i u svemu u čemu pređem granicu.

"kao i ono što Ti znaš bolje od mene samog", tj. oprosti mi i ono što Ti znaš bolje od mene samog, jer Ti znaš, a ja zaboravljam.

"Gospodaru, oprosti mi moje grijehe, bilo s namjerom ili u neznanju", tj. Gospodaru, oprosti mi moje greške, a i ono što učinim namjerno, znajući da je to grijeh.

"ili one koji su učinjeni u šali", tj. oprosti mi moje grijehe koje uradim u stanju zbilje i u stanju kada sam neozbiljan.

"a sve to imam pri sebi", tj. oprosti mi jer sve to pripada meni, sve te grijehe i mahane.

"Allahu, oprosti mi moje prošle i buduće grijehe", tj, sve ono što sam ranije uradio, a i sve ono što ću u budućnosti uraditi.

"ono što sam učinio tajno i javno", tj. oprosti mi i ono što sakrijem i što javno ispoljim.

"Ti približavaš onoga koga hoćeš i udaljavaš onoga koga hoćeš", tj. onoga koga želiš Ti približiš Svojoj milosti i uputiš ga ka onome što voliš, ali i udaljiš od Sebe koga hoćeš, tako što mu ne podariš uspjeh i ne podržiš ga. Niko ne može približiti ono što ti udaljiš, niti može udaljiti ono što ti približiš.

Ti si nad svim moćan, odnosno posjeduješ potpunu moć i apsolutnu volju, te radiš sve ono što hoćeš.

Koristi

• a) Spomenuta dova veoma je vrijedna i treba je učiti kao vid slijeđenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
• b) Zabrana pretjerivanja, a onaj koji pretjeruje izložen je kazni.
• c) Allah, dž.š., poznaje čovjeka bolje nego što čovjek poznaje samog sebe, pa je potrebno da povjeri i prepusti svoje stanje Allahu, jer može pogriješiti, a da toga nije ni svjestan.
• d) Čovjek može biti odgovoran za svoje šale kao što je odgovoran i za ozbiljne stvari. Zato mora biti oprezan u svakome stanju, pa i kada se šali.
• e) Ibn Hadžer el-Askalani kaže: "Nisam vidio da se u bilo kojoj od predaja spominje mjesto za upućivanje ove dove, iako se za jedan veći dio te dove prenosi da ju je (Poslanik) učio u noćnim namazima. Također se prenosi da je učio tu dovu na kraju namaza, a različite su predaje da li je to činio prije selama ili poslije njega."
• f) Da li je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio greške pa je tražio oprost? Postoji nekoliko tumačenja: 1. to je činio iz skromnosti i poniznosti, 2. smatrao je da je grijeh propustiti nešto što vodi ka savršenstvu ili izostaviti ono što je preče da se uradi, 3. misli se na ono što je učinjeno iz zaborava, 4. misli se na djela koja su bila prije poslanstva, 5. neki učenjaci smatraju da je traženje oprosta bilo oblik ibadeta, ne zbog potrebe za oprostom, već kao čin pokornosti Allahu, 6. također se navodi da je to bio način da poduči svoj ummet, kako ne bi bili sigurni u svoje stanje i kako bi nastavili tražiti oprost od Allaha.

Pročitaj na HadeethEnc.com

Ko kaže: "Od Allaha oprost tražim, osim Koga drugog Boga nema, Živog i Samoopstojećeg Održavatelja i Njemu se kajem", biće mu oprošteni grijesi pa čak ako je bježao sa bojnog polja pri susretu sa nevjernicima. Poznato je da je bježanje sa bojnog polja jedan od sedam upropaštavajućih grijeha, kao što je preneseno u hadisu: "Klonite se sedam upropaštavajućih grijeha.", od kojih je i bježanje sa bojnog polja. Ovo se odnosi na osobu koja se ovim riječima kaje za sve grijehe, među kojima je i bježanje sa bojnog polja. A puko izgovaranje ovih riječi bez iskrenog pokajanja od grijeha ne koristi.

Pročitaj na HadeethEnc.com

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kojem su oprošteni i prijašnji i kasniji grjesi, se zaklinje da traži oprost i kaje se Allahu u jednom danu više od sedamdeset puta.

Pročitaj na HadeethEnc.com

Prenosi Allahov poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, od njegovog Gospodara da neki rob kada učini grijeh, a potom kaže: "Allahu, oprosti mi!", Allah mu tada kaže: "Moj rob je počinio grijeh. Zna da ima Gospodara Koji može oprostiti grijeh, a može i kazniti. Oprostio sam mu." Nakon nekog vremena, taj isti rob ponovo počini grijeh, te se Allahu obrati: "Gospodaru, oprosti mi!" Allah tada kaže: "Moj rob je počinio grijeh. Zna da ima Gospodara Koji može oprostiti grijeh, a može i kazniti. Oprostio sam mu." Zatim rob ponovo počini grijeh i zavapi: "Gospodaru, oprosti mi!" On kaže: "Moj rob je počinio grijeh. Zna da ima Gospodara Koji može oprostiti grijeh, a može i kazniti. Oprostio sam mu. Neka Moj rob radi šta želi jer dokle god on čini grijehe, a potom se kaje i namjerava da se više ne vraća grijehu. Dokle god tako postupa, Ja ću mu opraštati budući da pokajanje briše ono što je bilo prethodno."

Koristi

• Allahova milost prema Svojim robovima je prostrana, te čovjek koliko god da griješi, ukoliko se kaje, Allah će mu opraštati.
• Onaj ko vjeruje u Allaha, nada se Njegovom oprostu i strahuje od Njegove kazne. Neka prione pokajanju i neka ne ustrajava na grijesima.
• Šartovi ispravnog pokajanja su: 1. prestanak sa činjenjem grijeha, 2. kajanje zbog njega, 3. čvrsta odluka da se više ne vrati tom grijehu, 4. ukoliko se radi o nepravdi počinjenoj prema stvorenjima po pitanju imetka, časti ili krvi, onda imamo i četvrti šart. On se ogleda u tome da se traži oprost od onoga kome je nepravda učinjena ili da mu se vrati ono što mu pripada.
• Važnost poznavanja Allaha jer ono čovjeka navodi da se uvijek prikloni pokajanju kada učini grijeh i ne dozvoljava mu da ustrajava na griješenju i da izgubi nadu u Allahovu milost.

Pročitaj na HadeethEnc.com

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas obavještava da je Allah kazao hadisi-kudsiju: "Sine Ademov, dokle god budeš tražio od Mene, nadao se Mojoj milosti i ne budeš padao u očaj; opraštat ću ti grijehe ne osvrćući se na njih, makar se radilo i o velikim grijesima. Sine Ademov, da grijeha imaš toliko da se sa njima može ispuniti prostor između nebesa i Zemlje, a potom zatražiš od Mene oprost, oprostio bih ti ih sve ne osvrčući se na njihovu brojnost.

Sine Ademov, da nakon smrti staneš preda mnom sa grijesima kolika je Zemlja, a umro si kao monoteista bez ikakvog širka, ukazao bih ti oprosta isto toliko! Ja, doista, mnogo praštam. Sve grijehe praštam kada neko umre izuzev širka."

Koristi

• Allahova milost, oprost i blagodati su prostrane i velike.
• Vrijednost tevhida. Uzvišeni prašta monoteistima (muvehhidima) sve grijehe.
• Opasnost širka. Allah ga mušricima neće oprostiti.
• Ibn Redžeb je kazao: "U ovom hadisu naznačena su tri uzroka oprosta grijeha. Prvi je dova uz nadu, drugi je traženje oprosta i kajanje i treći je smrt na tevhidu."
• U ovom hadisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Allahov govor, te se uslijed toga naziva hadisi-kudsi. To je vrsta hadisa u kojem su i izraz i značenje od Allaha, s tim što nema iste osobenosti kao Kur'an, poput: - toga da je čitanje Kur'ana ibadet sam po sebi, - toga da je obavezno da čovjek bude pod abdestom prilikom njegovog učenja, - toga natprirodnosti Kur'ana - i tako dalje. Sve su to karakteristike koje Kur'an posjeduje za razliku od hadisi-kudsija.
• Postoje tri vrste grijeha: 1. Širk. Allah ga neće oprostiti nikome ukoliko umre na njemu. Uzvišeni Allah je kazao: "Ko drugog Allahu u obožavanju pridružuje, Allah će mu ulazak u Džennet zabraniti." 2. Nepravda koju rob čini prema samom sebi a što je između njega i njegovog Gospodara (tj. nije javno i nije prema drugom). Takve grijehe Uzvišeni će oprostiti ako bude htio. 3. Grijesi koje Allah neće zanemariti, a to je nepravda koju robovi čine jedni prema drugima. Odmazda je, u ovom slučaju, neophodna.

Pročitaj na HadeethEnc.com